31 January 2016

Noć muzeja 2016 mislit ili ne militi

Što to sve putuje s nama i zašto, Tu su pitanja i odgovori
 što daje umjetnička spoznaja.

Nagovještaj Nade i Smisla, kad su početak i  kraj toliko slični
  Meni Apoteoza ove noći,
U nedostatku pravog odgovora dostaju kobasice i kuhano vino 
jer bez njih kao da je sve bio san.

Trebala bi noć muzeja biti jednom tjedno, kao udarna doza postojanosti.

29 January 2016

Urban order: Zagreb pavements



 Oblikovanje
 sve je bolje od asfalta  ako ne voziš bicikl ili štikle
Boja
sve osim sive 



Zagrebački pločnici čemu sve služe i
 koja im je sudba

Polivalentni pločnici služe kao terase kafićima, proširenja restorana, zimski vrtovi, kao dodatna  parkirališta 
 Aktualni programski zadatak je : uz sve gore navedeno ali od sada s mjerom i stilom  treba naći prostore za  pješake i za drvorede za pse, ptice, kukce i sl
Za tak nešto treba širina: fizička i duhovna koje ovdje očito nema ni u tragovima.
Treba i nešto više kunića pri prvom dijeljenju
Dokaz br1: tu je i podzemna garaža ali nije  javna pa se očito ne broji
stoga cilj prve mjere je : marš svi v garažo 

Strateški pristup - sinkretička analiza Glavnih boljetica da bi se ostvario ovaj jedini programski cilj

Plansko poddimenzioniranje javnog prostora ispred stambeno-poslovnih objekta

 A vlasnici tenda nepogrešivo znaju koja je ispravna širina pločnika  da bi preživjeli u sreći i blagostanju  te da se 
od mrtvog kapitala - minimalnog pločnika i kolnika  napravi  novi vibrantni multifunkcionalni poslovni prostor doduše ovdje montažno demontažnog karaktera

Osjećaj investitora za red i mjeru, kulturološki kontekst odnosno agramerske likovne dosege 

Kapitalizacija pločnika jer je netko možda zaboravio primjeniti u fazi projektiranja  Breitfuss model building guidelines

Pločnik  pada zbog sadržaja koji se stručno doduše pakiraju u breitfuss u fazi projektiranja a ovo je organski rast i primjer simbiotičkog racionalnog korištenja resursa iz čega se rađa  Nove tradicija hodanja po kolniku

Cicijariti na javnom prostoru u ime štedljivosti i osjećaja za trenutak u kojem živimo 
Jopet se štedilo na širini ploćnika i nema potencijalno multifunkcionalnog prostora.
Pa znalo se i tada da na pločnik mora stat dio auta i ostat 160cm za pješaka ili nešto manje ak se tak nacrta. Ovako onaj jači a to je auto kvači.
Kratkovidno škrti pločnik nije dostatan ni za parkirališta
Nikad nijsmo bili baš takva sirotinja da je trebalo raditi substandardna prometna rješenja.
Kada se štedi na krivom mjestu usporava se prirodni razvoj, nema privatne inicijative i dijelovi grada propadaju.
Recept: rješit ćemo to  sustavom jednosmjernih ulica s jednim prometnim trakom  odgađanje je gentrifikacije grada gdje siromašniji uvijek gube.
.

Eto kod Lukrativnog urbanizma - ne prolazi  pločnik ni od 40 cm širine

jer valja purgere ogulit i naviknut da odaju cestom.



A nije uvijek bilo baš tako.
Neki jošte vole grincajg  pored i ispred kuće


a ispred takvih predvrtova  more se  i parkirat

A to neki baš neče i neće.
Oče garaže i to da nitko nemre parkirat ispred njihove hižice.


Egocentrični urbanizam
Niš nema da zastane ispred hižice. Imaju i deniveliran pločnik da im bude lahkše unići. Drugi nek prihajajo javnim prometom i ideju drugom stranom vulice.
Pazi vamo, na njihovoj strani nema parkiranja na kolniku što je dokaz da se može uspješno onemogućiti parkiranje na kolniku, izgradnja javnih parkirališta, drvoreda i sl.
Ove metalne prepreke u biti cementiraju stečeni status quo - to tko je gazda u sokaku. Tu nema promjena, nema ispružene ruke, građanske solidarnosti, tu je razvoj stao.



Pa gdje će onda gosti, kupci, serviseri i namjernici parkirati : pa na pločnik ispred susjedova plota dok takvih još ima.
A što kad susjedi naprave isti privatni parking cijelom dužinom ulice. Tada više nema prostornih pretpostavka za posjećivanje, nema ni izlazaka svuda su parkirani auti s brojevima mobitela na brisačima, Nema šetanja peseka i cujzeka uz očekivanu višesatnu razmjenu iskustava na friškom zraku. A kaj će pesi bez plota a sve unaokolo je goli asfalt.

Panacea iz rukava: svaki put treba izgraditi snažno denivelirane pločnike, vrtove i drvorede a sve uz minijaturne kolnike jer samo to će snažno potaknuti gradnju  i javnih i privatnih garaža.



dokaz da brez stupića nema pločnika

Stepping stones: 


Zato kako odrediti optimalnu širinu pločnika
e ovo nije šala nije  photoshop shrinking ,  ovo je stručan utilitarni pristup s imoviskopravnim stanovištem 









koji vodi do širine pločnika od 0 (nula) cm
a to je neki novi strateški pristup: Gradu bez pločnika i bez zelenila
da građani ponovno žive i hodaju kolnikom
da se djeca ponovno igraju i druže na kolniku.
 Doduše fali teleportacija.














27 January 2016

Learning from Savica

Projekt Zagreb na Savi?
radničko naselje građeno po principima ( Ma'at concept of truth, balance, order, harmony, law, morality and justice)  vrtnog - zdravog grada:

puno zelenila
odvojen pješački od automobilskog  prometa
svi prateći sadržaji unutar radijusa od 500m
pravo na minimalno osunčanje  2sata sunca
igrališta parkovi za sve dobne skupine

A oblikovna ograničenja  proizlaze iz straha od rijeke Save 
nasip koji uspješno odvaja čudljivu rijeku od naselja koja još uvijek pamte poplavu 1964
na lijevoj obali rijeke Save
zagrebačko naselje Savica neobično blizu a konceptualno daleko od Zagreba na Savi

Glavni trg pobjegao je od Save na platformu što je ujedno bio i modni dodatak tog vremena baš kao i fasadna opeka.
Ali ta rampa što vodi na jug i stremi rijeci Savi,
 šetnici ili parku je
 dimenzionirana  i dekorirana još uvijek samo kao pristup pomoćnom parkiralište. 
Fali potez cvijeće koji bi flankirao lijevu ogradu rampe
Dimenzije otkrivaju što su prioriteti a rampa je fakat najuža. 


Predložak je tu, zelenilo u arulama na AB ploči a tu su i mostići peko parkirališta ukrašeni cvijećem 

Zeleni grad - život u parku:
posvuda parkovi ali i puni zidovi i ograde jel to oni još uvijek štite zgrade od rijeke Save.
 A zemljani nasipi vješto smanjuju visine objekata čije su prve etaže puni zidovi iza kojih su drvarnice, spremišta, garaže i drugi pomoćni prostori.
Možda su to prostori buduće transformacije.
Dosadu i ukorijenjen strah blaže rampe za invalide i grafiti sa Savom koja je branom odvojena od grada.
Ipak na obodima naselja Pješak je u prvom planu
količina i raspored zelenih površina danas  još više impresionira
baš kao i staze za pješake- južna fasada bloka

Zasjenjen dio   predan je  automobilskom prometu - utiltarno, grubo i bez spone

tako da se to danas čita kao "early warning bird" kao naznaka nove graditeljske mode u Zagrebu a to je
 gradnja zgrada neposredno na kolniku  ili parkiralištu sve bez pločnika.

Ako su automobili uz prozore u sredini je bar veliki park.

Zato hommage klupicama za druženje
 hommage  stazama za pješake 

a grimoire 
za Zagrebačke pločnike.
Hommage dječjim vrtićima u parkovima 
sad kad se naslućuje da će jedine zelene zone biti dječji vrtići
ako se  25m2 po djetetu neće uskoro planirati na njihovim krovovima.


tempi passati
zgrada izrasla iz Zemlje a ne asfalta