uspješnija urbanistička "pravila igre": kako prepoznati, njegovati i stvarati vrijednosti susjedstva, ulice, kvarta, grada, države,
30 November 2010
12 November 2010
Agenda za ZGH 2017, what do we want
Programski ciljevi i izbor metode rada

Postojanim radom na procjeni stanja u okolišu koji se ogleda u stručno analitičkim poslovima, radu na izvješću o stanju u prostoru i na izradi planova te u svakodnevnim komunikacijama s njegovim građanima upoznajemo bolje svoj grad njegove vrline i tegobe te predlažemo rješenja iz domene urbanizma prvenstveno urbana pravila.Ogledajući se u mreži sličnih gradova Zagreb može ponovno analizirati svoj ekološki otisak, dosadašnje strategije, prostorne planove, programe mjere, odrednice kao i ad hoc djelovanja, sve u težnji da se što bolje upozna, shvati i osigura dugoročni boljitak nacije i svojih građana.
Pored osnovne brige za sigurnost i osiguravanje uvjeta za život i rad u Zagrebu, bazni projekti su zaštita vodonosnika, korištenje termalnih voda, zbrinjavanje otpada, te potom svi projekti koji razvijaju komunalnu infrastrukturu i šire gradski standard stanovanja.
Mjera uspješnosti ovih projekta je i stvaranje odnosno združivanje osjećaja pripadnosti zajednici, kvartu ili naselju, koja se očituje pojačanom aktivnom brigom te obazrivijim korištenjem prostora.Dosezi urbane obnove i konsolidacije prostora - planskog seta aktivnosti usmjerenog popravljanju standarda i kvalitete života u postojećim naseljima mjere se knjiški, na egzistencijalnom nivou, površinom stambenog ili radnog prostora po glavi stanovnika iako je presudna osobna procjena ja li Zagreb pruža konkretne mogućnosti za osobni uspjeh, osigurava zadovoljavajuću sigurnost i širi izbor gradskih sadržaja koji ga čine poželjnim mjestom stanovanja.
Još viši stupanj kvalitete života u gradu osigurat će se širenjem mreže pristupnih putova i etabliranih komunikacijskih tokova do sličnih čvorišta kao i kvalitetom i brojem transformacija prouzročenih na putanjama na ovaj način intenzivnije korištenih prostora.U tom cilju potičemo plansko uređenje i širenje javnih prostora u cilju intenzivnijeg i smislenog korištenja i međusobnog povezivanja dijelova grada, naročito onih koji su u neposrednom dodiru s prirodnim ambijentom odnosno kulturnim naslijeđem: od Medvednice te Kaptola i Gornjeg grada, zagrebačkim potocima do preostalog zelenila uz rijeku Savu.
Temeljitijim uvidom u postojeće stanje, načine korištenja, stalnost mijena i postojanost osnovne strukture grada moći ćemo uspostaviti sigurnije, sadržajnije time i uspješnije veze prema unutra a potom prema Hrvatskoj i Evropi.Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.
Zagreb, listopad 2010.
![]() |
| and this is your feedback |
Subscribe to:
Comments (Atom)
