Zagreb urban'tee: Medvedica

Ponovna javna rasprava o Prijedlogu Prostornog plana Parka prirode Medvednica provodi se

u razdoblju od 10. veljače do 11. ožujka 2014. godine.

Javni uvid u Prijedlog prostornoga plana Parka prirode Medvednica moguć je svakog radnog dana

u prostorijama gradske uprave Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1,

Grada Donja Stubica, Trg Matije Gupca 20 i

Općine Bistra, Bistranska 98 u vremenu od 9 do 15 sati.

Javna izlaganja bit će održana:

- 18. veljače 2014. godine, u 17 sati, u Donjoj Stubici u Plavoj dvorani, Toplička 10,

- 19. veljače 2014. godine, u 17 sati, u Općini Bistra u velikoj dvorani Kulturnog centra, Bistranska 98,

- 20. veljače 2014. godine, u 17 sati, u dvorani Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27.

Javnost je pozvana da se uključi u javnu raspravu davanjem svojih primjedbi i prijedloga,

koji se mogu upisati u knjigu primjedbi tijekom trajanja javnog uvida, ili se u pisanom obliku dostavljaju

Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja putem

Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, 10000 Zagreb, Republike Austrije 18, do 11. ožujka 2014. godine.

Park prirode Medvednica - Zavod za prostorno uređenje grada Zagreba

prijedlogu plana na stranici

Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja

iavno izlaganje Dom kulture Bistra

i Strubičke toplice

Odluka o donošenju ozmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba, SLGL 16/07, 8/09 i 7/13)

procedura "Gradski projekti" kao preduvjet nesmetanom razvoju projekata od važnosti za grad

Članak 101.

Generalnim urbanističkim planom omogućuje se izrada gradskih projekata i određuje postupak provođenja gradskog projekta.

Osnovna polazišta za razradu gradskih projekata određuju se prema temama i područjima gradskih projekata.

Osnovna polazišta za razradu gradskih projekata prema temama su:

- javni programi stanovanja; potrebno je promovirati principe zdravog stanovanja i 'zelenog grada' te ekonomske učinkovitosti; ujedno osigurati pješačku povezanost sa susjednim naseljima te ravnomjerni raspored gradskih sadržaja;

- afirmacija gradskih linijskih sistema - poteza: Sava uključujući zaštitu vodonosnika, gradskih potoka, kontaktne zone prema Parku prirode Medvednica, koridora gradske željeznice, koridora glavnih gradskih avenija i glavnih gradskih ulica te poteza zelenila i sl; ponajprije tako da navedeni linijski sistemi grada omogućavaju bolju komunikaciju, stvaranje odnosno uvid u povijesna lica grada, zbog čega je potrebno zadržati javno korištenje navedenih otvorenih gradskih prostora - njihovu maksimalnu širinu, primjereno hortikulturno uređenje, nastavljanje poteza drvoreda, prostora pješačko-biciklističke komunikacije te ritam parkova koji se na njih vežu;

- gradnja uz gradske avenije i glavne gradske ulice što uključuju trase javnog prijevoza; osigurati održivi razvoj i identitet grada širenjem poteza urbaniteta gdje se ustraje na sadržajnoj raznolikosti i prisutnosti stambene namjene uz poštivanje lokalnih osobitosti gradnje: nadovezivanje na postojeći sistem građevinskih pravaca, poštujući vizure i mjerila, ritam fasada, kolorističku obradu, način korištenja partera i sl.;

- prenamjena stare industrije; glavni su generativni projekti grada i mogu biti nosioci transformacije - razvoja i međusobnog povezivanja širih urbanističkih cjelina, neophodno je sačuvati istaknuta obilježja industrijske arhitekture i urbanizma (memoriju mjesta) da bi spoj nove i stare arhitekture bio povod za jedinstvena arhitektonska ostvarenja;

- javni sadržaji; mjesta promoviranja ponajprije zagrebačke škole urbanizma i arhitekture, hrvatske kulture i pripadnosti srednjoevropskom kulturnom krugu, s osobitom pozornošću dimenzionirati i oblikovati te zaštiti vanjske prostore da bi se omogućilo prostorno i sadržajno povezivanje sa širim okolišem kao i zaštita ovih novih mikro cjelina od naknadnih intervencija;

- površine za rekreaciju; upotpunjuju slijed javnih gradskih površina, naglašeni javni karakter imaju pristupne sekcije koje moraju osigurati prikupljanje i boravak posjetitelja bez da ometaju redovni promet na drugim javnim površinama, ograđivanje je prihvatljivo samo u dijelovima gdje to zahtijeva određena funkcija a preferira se maksimalno uklapanje u susjedne javne gradske prostore;

- novi gradski parkovi i zelene površine; osiguravaju sigurni boravak različitim dobnim skupinama i sadržaje koji omogućuju više oblika aktivnog korištenja slobodnog vremena, vežu se šetnicama, alejama s drvoredima, biciklističkim stazama na sistem pješačkih putanja koje integriraju susjedne urbanističke cjeline;

- građevine javne i društvene namjene minimalno gradskog značenja; arhitektonski program mora promovirati urbanističke vrijednosti okoliša te po mogućnosti obogatiti otvorene gradske prostore;

- nosioci identiteta pojedinih urbanističkih cjelina; projekti koji trebaju reafirmirati i uravnotežiti vrijednosti šire lokacije i simboličku snagu novog mjerila, odnosno sadržaja što ga unose u gradsko tkivo;

- strateški (razvojni) projekti Grada; programe korištenja prostora u vezi sa strategijskim projektima Grada predlaže Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, a osnova su za daljnje postupke izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja.

Područja na kojima je omogućena izrada gradskih projekata prema temama su:

1. javni programi stanovanja:

- Podbrežje u Novom Zagrebu;

- projekt šireg kompleksa trgovačkih društava u vlasništvu grada (Čistoća, Vodoopskrba i odvodnja) uz Folnegovićevu ulicu;

- prostor Borovja između Savice 1 i vjerske građevine u Gavellinoj ulici južno od UPU-a Borovje - sjeverna zona;

- prostor naselja Borovje južno od planirane Ulice 1. gardijske brigade - Tigrovi, a istočno od zone stambene namjene oznake (S), uz Ulicu Bože i Nikole Bionde;

- Struga - Bogdani;

2. afirmacija postojećih i novih gradskih poteza:

- projekt gradske željeznice;

- prostor Save;

- projekt željezničke pruge Grada Zagreba;

- postojeće avenije i glavne gradske ulice i slično;

3. gradnja uz avenije i glavne gradske ulice i trase javnog prijevoza tračničkim vozilima i sl.:

- Kongresni centar u Jukićevoj ulici;

- Blok Badel uz Kvaternikov trg;

- URIHO u Držićevoj ulici;

- Sopot na uglu Avenije Dubrovnik i Avenije V. Holjevca;

- Siget uz Aveniju Dubrovnik;

- zona na uglu Ul. Savezne Republike Njemačke i Avenije Dubrovnik;

- lokacija Gradskog poglavarstva u Ulici grada Vukovara;

- prostor između planirane produžene Branimirove ulice i Banjavčićeve ulice - Ulice kneza Ljudevita Posavskog;

- područje uz potez Vukovarske ulice od ulice Svetice do Heinzelove;

- lokacija Ilica 212 - 214;

- zona robne kuće Nama u Dubravi;

- zona M2 južno od Autobusnog kolodvora;

4. prenamjena stare industrije:

- Blok Paromlin u Trnju;

- Zagrepčanka u Heinzelovoj ulici;

- dio bloka omeđenog ulicama Prilazom baruna Filipovića, Cankarovom i Gradišćanskom;

- Pluto u produženoj Branimirovoj ulici;

- zona sajma automobila u Jakuševcu;

- željezničke radionice 'J. Gredelj' u Trnju;

- prostor između naselja Kozari Bok i gospodarske zone (Munja d.o.o.) sjeverno od trase GOK-a;

- 'Lipa Mill' uz Ivekovićevu ulicu;

- URIHO u Aveniji Dubrovnik;

- zona istočno od planirane prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebačkog velesajma;

- Ciglana;

- Müllerov breg;

- Zrinjevac na Remetinečkoj cesti;

5. javni sadržaji:

- Zagrebački velesajam;

- Zagrebački velesajam - istok;

- donja stanica Sljemenske žičare - Gračansko Dolje;

- Podsused - centar;

- zona mješovite namjene M2 uz Strojarsku ulicu (hotel);

- prostor uz Trg Krešimira Ćosića (hotel);

6. površine za rekreaciju:

- rekreacijski park Savica - Šanci,

7. nove gradske parkove i zelene površine:

- Park Novi Zagreb;

8. građevine javne i društvene namjene gradskog značenja:

- potez Vlaške između Vončinine i Jurkovićeve;

9. nosioci identiteta pojedinih urbanističkih cjelina, urbani potezi grada:

- NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici;

- prostor Glavnog kolodvora Zagreb;

- prostor središta Trešnjevke;

- Tržnica Kustošija;

- ugao Unske i Koturaške ulice;

- prostor uz križanje Avenije M. Držića i produžene ulice Prisavlje;

- ugao Miramarske i Bednjanske ulice;

- zona namjene M2 uz Zagrebačku aveniju na Vrbanima;

- lokacija Preradovićeva 23;

- tržnica Vrapče i zona M2.

Osim navedenih područja gradskih projekata, izrada gradskog projekta prema proceduri u smislu ove odluke omogućuje se na svim površinama većim od 1 hektar, a u vlasništvu su države ili Grada Zagreba, odnosno trgovačkih društava i javnih ustanova u vlasništvu Grada, ako je uz kriterij vlasništva zadovoljen i neki drugi od kriterija za odabir procedure gradskog projekta, prema prijedlogu gradonačelnika i odluci Gradske skupštine Grada Zagreba.

Postupak za provođenje gradskog projekta

U skladu s osnovnim polazištima za razradu gradskih projekata Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada izrađuje programske smjernice i program sadržaja gradskog projekta.

Programskim smjernicama i programom sadržaja određuje se:

- strategijski-makroekonomski interes Grada izražen strateškim programskim smjernicama;

- značenje prostora za grad ili gradsku četvrt;

- osobitosti lokacije gradskog projekta;

- gospodarenje javnim vlasništvom;

- dosezi planirane - novostvorene vrijednosti - aktivnosti za Grad i građane;

- načini i uvjeti provedbe projekta (razdoblje realizacije - generirani troškovi, troškovi održavanja i financiranja);

- izbor sudionika - partnera u realizaciji projekta;

- doprinos građanskom sudjelovanju u odlučivanju o razvojnim temama grada;

- planirani doprinos formiranju identitetskog sustava grada.

Programom gradskog projekata osobito se određuju:

- obuhvat gradskog projekta;

- ciljevi koji se žele postići gradskim projektom;

- polazišta za izradu;

- konzervatorske propozicije, ako se radi o gradskom projektu u nadležnosti Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode;

- načini razrade pojedine teme;

- sadržajna struktura gradskih projekata;

- urbanističke propozicije;

- procedure koje prethode realizaciji i slijede realizaciju;

- odnos privatnih i gradskih ulaganja;

- definiranje i zaštita gradskog interesa.

Na izradu programa za gradske projekte koji obuhvaćaju prostore u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru, primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke.

Lokalna i mjesna samouprava sudjeluje u izjašnjavanju prije nego što gradonačelnik Grada Zagreba utvrdi program gradskog projekta.

Na temelju programa gradskog projekta Gradska skupština Grada Zagreba donosi odluku o realizaciji gradskog projekta.

Ako je ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka o realizaciji gradskog projekta, predviđeno donošenje provedbenog dokumenta prostornog uređenja, Gradska skupština Grada Zagreba će uz odluku o realizaciji gradskog projekta donijeti istovremeno i odluku o izradi provedbenog dokumenta prostornog uređenja. Moguća urbanistička rješenja tako utvrđenog programa ispituju se provedbom javnog natječaja u postupku izrade provedbenog dokumenta prostornog uređenja iz članka 99. ove odluke.

Ako ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka o realizaciji gradskog projekta, nije predviđeno donošenje provedbenog dokumenta prostornog uređenja, provest će se javni natječaj za uređenje i oblikovanje gradskih površina i oblikovanje građevina sukladno članku 99. ove odluke. Gradska skupština Grada Zagreba će uz odluku o realizaciji gradskog projekta istovremeno utvrditi program za provođenje javnog natječaja.

Gradski projekti izuzimaju se iz popisa prostora na koje se odnose pojedina urbana pravila navedena u člancima od 58. do 83. ove odluke.

Na površinama gradskih projekata mogu se realizirati zahvati u prostoru prema pravilima ovog članka uz uvjet da se u zonama planirane namjene oznake (S), (M1) i (M2) osigura obvezna primjena urbanim pravilom propisanog postotka izgrađenosti građevne čestice.

Na području gradskih projekata, do donošenja odluke o realizaciji gradskog projekta te do donošenja provedbenog dokumenta prostornog uređenja, omogućuje se rekonstrukcija postojećih građevina u zatečenim gabaritima te nadogradnja i dogradnja do 10 m² GBP jednokratno, radi funkcionalno-oblikovnog poboljšanja građevine, a po potrebi prema uvjetima nadležnog tijela zaštite.

Iznimno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojeće građevine u obuhvatu gradskog projekta moguće je neposredno angažirati autora postojeće građevine.

Na području gradskog projekta prostora Save, na površinama vode i vodnog dobra, u zoni 500 m nizvodno od Mosta Mladosti, do donošenja odluke o realizaciji gradskog projekta, omogućuje se pristup rijeci, privez brodova i postava plutajućih objekata dužine do 35 m na tradicionalnim privezištima uz preostale mostove.

Članak 102.

ako je nemoguće smisleno a ne literarno - skolastičko tumačenje ovog teksta jedini je izlaz pravodobna izrada kvalitetnijih programa za natječaje koji ublažavaju biroktatsku opstrukciju svakog projekta pojedinačno:

Ti programi razrađuju "Kojim smjerom dalje" a ne određuju konkretno tehničko riješenje:

sound investment policy:
clear investment objectives: leading investors are: City and the rest
diversified investments are rich soil for future needs
proof of easy maintenance FM
common sense mathematics in cost time benefit analysis
intangible benefits are expected surplus and doesn't count in account
what counts is expected effect of private investing in the wheel of life
and administrative tutelage to ensure that grass is greener then on this side

PUBLIKATIONEN amazon.com

URBAN REPORTS

Nicola Schüller, Petra Wollenberg, Kees Christiaanse (eds.)

URBAN REPORTS - Urban strategies and visions in mid-sized cities in a local and global context

Today’s cities are not only juggling for position in the global context, but also simultaneously attending to local economic, ecological and social needs. They vie with each other to attract investment by global players in the fields of the economy and science – hoping of course to gain jobs and greater opportunities for education.

URBAN REPORTS focuses on the way in which mid-sized cities in particular are being affected by these global trends, and it inquires into the consequences, challenges and chances resulting for local urban development. How are these cities dealing with the frictions and potentials arising from local interests and global powers? What aims and scenarios are being depicted for urban space? What types of measures, strategies and partnerships are being chosen to achieve these goals?

Representatives from six European cities - Amsterdam, Bilbao, Copenhagen, Dublin, Zagreb and Zurich - report on their fascinating visions for transforming their cities in the 21st century.
In addition renowned experts discuss present urban trends and potentials of mid-sized cities.
The written contributions are supplemented by a comprehensive section presenting representative visualized data, that highlight distinctive aspects of the six cities in comparison.

Gta Verlag, Zürich

Kees Christiaanse, Nicola Schüller, Petra Wollenberg ……. Introduction

GLOBAL – LOCAL

The European urban condition ...... Kees Christiaanse
Urban planning options ……. Angelus Eisinger
Notes on the transformation of cities ……. Carl Fingerhuth
Vedran Mimica talks to Petra Wollenberg about the mid-sized city ……. Vedran Mimica
Showcase city / real city ……. Nicola Schüller
Destination Europe ……. Petra Wollenberg

CITIES I

Amsterdam
People who need people ……. Ton Schaap
Globalization in reverse ……. Floris Alkemade

Bilbao
Urban strategies in the transformation of Bilbao ……. Juan Alvaro Alayo Azcárate
The ‘Abstract Grid’ and Bilbao: a case-study in urban evolution ……. Javier Salazar Rückauer

Copenhagen
Copenhagen restructured ……. Jens Kvorning
Copenhagen initiatives: potentials of urban public space ……. Stig L. Andersson

Dublin
Dick Gleeson talks to Petra Wollenberg about the dynamics of Dublin ……. Dick Gleeson
Hinterland ……. Michelle Fagan

Zagreb
Zagreb city projects ……. Ivica FanjekThe benefits of disorder ……. Sasa Randic

Zurich
Conceptual urbanism ……. Franz Eberhard
Zurich: a city searching for its morphological form ……. Christian Sumi

CITIES II – Comparative Data

Amsterdam, Bilbao, Copenhagen, Dublin, Zagreb, Zurich

Aerial views
Introduction to the data section
Climate
Culture
Dimensions
Ecology
Economy
Health
History
Population
Office rent
Public investments
Tourism
Transportation