uspješnija urbanistička "pravila igre": kako prepoznati, njegovati i stvarati vrijednosti susjedstva, ulice, kvarta, grada, države,
09 June 2020
03 June 2020
Urbanizam ili Igre na sreću u Podzakonskom Aktu
Urbanizam je
umijeće i umjetnost strukturiranja i oblikovanja gradova. Grad se promatra kao
živi – dinamičan nedovoljno shvaćeni organizam. Svi ćemo živjeti u gradovima. Urbanizam
se decenijama smišljeno instrumentalizira u neoliberalnom smislu. Od 2007.
godine urbanizam je demontiran kako tehnička logika ne bi kontrolirala ovaj
fenomen.
Za kvalitetna i
efikasna rješenja bitne su stručne
podloge, afirmirane lokalne vrijednosti i opći interes, kao i stručnost i brzina odziva sudionika u
postupku izrade i odlučivanja. Svega toga u pravilu nema, ali postoje opće
prihvaćene dežurne mistifikacije koje čine privid zdravorazumskog pristupa i
one su zamjena za urbanizam.
U biti jedini prihvatljivi okvir djelovanja u gradu je respektiranje života, života u gradu pa potom egzistencijalnih prostora. Ovaj slijed se podcjenjuje i potiskuje u ime interesa ili refleksa „pokretača razvoja“ ili dežurnih dušebrižnika koji su u biti čuvari stečenih pozicija.
Čak i za samo oblikovanje urbanističkih cjelina nije dovoljan samo talent ili manira. Dugotrajna uspješnost svakog projekta pretpostavlja empatiju, uvažavanje spomenutih životnih principa kao i kontinuirano praćenje stanja u prostoru i trendova razvoja. Robusnost i visoki stupanj adaptabilnosti low-tech-a za sada gube igru, a vizionari vide da je za kreiranje i održavanje životnih prostora neophodna opća primjena stohastičkih metoda.
Glavne opasnosti su: „ smišljeno gubljenje vremena“ i „prihvaćanje sudjelovanja u Igri na sreću“.
Pravni temelj čini obvezatna istovremena primjena preko 300 propisa koji reguliraju ovu oblast a koja se osigurava metodom kolažiranja zahtjeva i mišljenja nadležnih službi u neizvjesnoj proceduri izmjena i dopuna prostornih planova koja traje godinama a ovisi o stavljanju ili skidanju s dnevnog reda te discioliniranom kvorumu. (Prostornih jer tema je pravno normiranje prostora u Podzakonskom Aktu.)
Rad s životnim nepoznanicama sveden je zakonom na 15 dana bez obzira ima ih 10 ili 10000. Zbog toga se stručnost svodi na metodu „copy-paste“, metodu „ako prođe prođe“ ili ponavljanje procedure uz obećavanje „fresh start-a “ što investitori nakon nekog vremena prepoznaju kao iznudu te je opcija odustajanje od projekta daleko bolja od nastavka Igre.
Stručna revizija planova nakon čega je sve formalnost daleki je san. Urbanistički plan ne garantira realizaciju projekta već daje okvir, nije kolažiranje gotovih projekta nije zamjena za projektiranje.
Urbanizam nudi bazu i skicu za dogovor za kvalitetu života i gradu.
Baza se ne mijenja često a skica je predmet čak dnevnog update-a ovlaštenog gradskog urbanista.
Where should I live and how
Ako želite živjeti
na predmetnoj parceli Vama se mora sviđati kontekst.
Zadovoljni
ste veličinom, uređenošću (pristup,
infrastruktura, kvaliteta tla, bez klizišta vododerina, rasjeda i sl). U obzir
ste uzeli položaj (vizure, osunčanje,
vjetrovi, buka, zagađenja) i susjedstvo, dominantni stil života.
Ujedno
zamislite da li nezamislive inovativnosti susjeda odnosno izmjena
prostornog plana mogu ozbiljno narušiti osnovne vrijednosti vašeg izbora. Uvijek
mogu ali barem vi budite umjereni.
If you want to live on the plot in question you have to like the context.
You are satisfied with the size, orderliness (access, infrastructure, soil quality, without landslides, land faults, etc.).
You took into account the location (views, sunshine, winds, noise, pollution) and the neighborhood, the dominant lifestyle too.
At the same time, imagine whether unimaginable innovations of neighbors or changes in the actual Spatial Master Plan can seriously undermine the basic values of your choice.
It always can but at least you can be moderate.
further advices: https://www.moneycrashers.com/where-should-i-live-decide-best-places/
01 June 2020
Generalno u GUP-u i kako dalje
Zagreb & RH „smart growth“
Zagreb je bio velesajamski grad
Zagreb je metropola koja ispunjava prava i dužnosti metropole
Zagreb nije centar jugoistočne Evrope
Zagreb nije križište važnijih prometnih pravaca cestovnih i željezničkih, u svijetu odnosno Evropi
Zagreb nije luka. Luka je Sisak. U biti Zagreb je Sisak - ideja vodilja Analogija vrijedi i za RH.
· Trajne vrijednosti grada su u biti promjenjive naravi a štite se samo konzervatorskim „muzeološkim“ mjerama a ne dinamički - novim životom. Zbog toga nisu zaštićene ni od zuba vremena, nebrige, gentrifikacije i sl.
· Razvojni potencijal nije predmet sustavnog planiranja.
· Očekivane promjene su uglavnom one za poznate korisnike jer proizlaze iz inicijativa ili primjedba u proceduri izmjena i dopuna planova a koja traje godinama.
· U biti sve se tretira kao neočekivano i predmet je nekih izmjena i dopuna.
Za Nove gradske sadržaje ne postoji pripravan teren ili zgrada u vidu višenamjenskih prostora jer po propisu sve mora biti predefinirano i pravno jednoznačno valjda kako bi birokracija imala što kontrolirati.
GUP ne može i ne smije jedini štiti javni standard: širine i kontinuitet ulica, komunalne mreže, aktivnosti i prateće sadržaje u gradu To što nema donesenog Građevinskog reda onemogućava usredotočenost na prave urbanističke teme grada. Zašto se sve okreće oko sirovog neoliberalizma koji se očituje kao uporno elementarno nepoštivanje normi Reda koje još nisu službeno verificirane a postojale su pred više od 60 godine.
Na primjer danas se može izgraditi naselje bez parka, škole, igrališta i sa parkiralištima doslovno uz prozor stana. Postaje normalno je da su dvorišta betonirana i da služe kao parking ili vatrogasni pristup.
Postojeći plan nema koncept, treba nam novi GUP (novi koncept grada Zagreba)
Što je to Novi koncept grada Zagreba – koja je to radikalno nova gradotvorna ideja koju stručno treba ugraditi u plan a koja se ne da ugraditi u postojeći plan?
Zar nije dovoljno lijepih želja upisana u GUP?
Što jamči realizaciju plana.
Koji je izbor provedbenih mjera koje garantiraju provedbu plana
Što se to ne može realizirati po postojećem planu?
Što je to kardinalno krivo u konceptu koji traje od 1971.
Zar je Zagreb neprilagodljiv? Ili je kriva provedba, da li se je izgubilo što pisac htio reći.
Što fali „zdravom gradu“.
Iza pokliča trebamo Novi plan, za sada, ne stoji imamo Novi koncept i Nove podloge koji dokazuju da je sve krivo i zbog toga treba sve iz početka - nanovo.
Kad bi to bila istina tada je jednostavnije i uputnije prvo napraviti djelić Novog u tradiciji fragmentiranog grada u vidu pilot projekta nego hrabro prilagođavati - rušiti staro. Obično krajnji je rezultat da nemaš ni staro ni novo.
Već sada ostaje neugodan prizvuk impliciranog Novog poretka.
U biti treba nam GUP ponovo u mjerilu 1:10000.
Sa stručne strane u urbanizmu je postojalo pravilo da se svake 4 godine rade revizije plana jer to traži ubrzani razvoj i promjene u društvu ili je ocijenjeno da je život stao i da ga treba potaknuti.
Ipak revizije nisu rađene jer ima previše ljubitelja status quo stanja koji na ovaj način čuvaju stečene pozicije.
Kako dalje; od generalnog na konkretno:
Projekt Sava je Projekt topla voda
Projekt kultura slobodnog vremena (Medvednica) je Projekt zeleni prsti
Projekt ZG regija je Projekt zagrebačka specijalka, to je ono po čemu smo posebni a izvor je trajnog financiranja održavanja grada.
Kako još dalje; s generalnog na generalnije u Generalnom planu grada Zagreba treba:
Širiti ritam otvorenih prostora u donjem gradu.
Zapadni i krajnji Istočni Maksimir.
Osigurati glavno obilježje Donjeg grada - stalnu promjenjivost visina do dvije etaže što može biti predložak za druge urbanističke cjeline.
Osigurati preostale slobodne vizure, vidikovci
Treba brinuti i sustavno nadopunjavati mrežu lokacije za sport i rekreaciju u Podsljemenu povezati ih u sustav štenga i kratica.
Sjeverna tangenta treba biti u pravilu na terenu a sjeverno je područje za kulturu slobodnog vremena i park šumu.
Čuvati mjesto za Riverside park uz Savu za 1M posjetioca. Već kod prihvaćanja njegovog prvog prikaza bio je smanjen na pola i čudo je da uopće postoji.
Treba postupno privesti svrsi Centralni park s parkovnim sadržajima u Novom Zagrebu
A sadašnju Periferiju može se ciljano transformirati da dobije prepoznatljiv ritam na način da svako naselje da dobije centralni sadržaj, trg i park. jedan park je cezura prema slijedećem naselju.
Sve to je generalno i crta se u mjerilu 1:10000 a ne 5000 kako nitko ne bi došao u napast da projektira u mjerilu 1:5000.
Na kraju za početak dovoljna je promjena dozvoliti sve transformacije po principima zdravog grada ako podižu kvalitetu života i rada susjedstva.
Samo stručna kontrola ambicioznih strateških projekata: koliko u biti parazitiraju a što i koliko generiraju pozitivne energije.
Osigurati da etapna reafirmacija sada sanacija povijesnih slojeva bude u zadanom vremenu.
Sve to implicira višu dozu empatije kod Redefinicije društvenog interesa.
24 February 2020
Boardgames for you
zatre |
Kingdomino |
Triomino |
qwirkle |
Duel |