Zagreb urban'tee

12 November 2010

Agenda za ZGH 2017, what do we want

Programski ciljevi i izbor metode rada

Želimo živjeti u zdravom gradu, obnavljati ga, ne uzimati prirodne i ljudske potencijale od drugih već dapače biti osnova razvoja što šireg prostornog okvira Hrvatske.

Postojanim radom na procjeni stanja u okolišu koji se ogleda u stručno analitičkim poslovima, radu na izvješću o stanju u prostoru i na izradi planova te u svakodnevnim komunikacijama s njegovim građanima upoznajemo bolje svoj grad njegove vrline i tegobe te predlažemo rješenja iz domene urbanizma prvenstveno urbana pravila.

Ogledajući se u mreži sličnih gradova Zagreb može ponovno analizirati svoj ekološki otisak, dosadašnje strategije, prostorne planove, programe mjere, odrednice kao i ad hoc djelovanja, sve u težnji da se što bolje upozna, shvati i osigura dugoročni boljitak nacije i svojih građana.

Ako treba promovirati, protežirati pojedine projekte prvi na ljestvici su ostvarenja koja i afirmiraju javni gradski interes.

Pored osnovne brige za sigurnost i osiguravanje uvjeta za život i rad u Zagrebu, bazni projekti su zaštita vodonosnika, korištenje termalnih voda, zbrinjavanje otpada, te potom svi projekti koji razvijaju komunalnu infrastrukturu i šire gradski standard stanovanja.

U širokim spektru od dugoročnih, strateških do kapitalnih te manjih lokalnih ciljeva posebno cijenimo projekte uređenja otvorenih javnih gradskih prostora - promptne intervencije kojima se neposredno poboljšava kultura stanovanja odnosno uklanjaju uočeni komunalni nedostaci: otvaranje prolaza, šetnica, preuređenje prometnih površina u ulice s drvoredima, pješačkim trgovima i parkovima s pratećim sadržajima, koji šireći scenu za javni život grada većim izborom mjesta okupljanja, kretanja i djelovanja daju impuls poduzetničkom duhu najširem sloju stanovništva.

Mjera uspješnosti ovih projekta je i stvaranje odnosno združivanje osjećaja pripadnosti zajednici, kvartu ili naselju, koja se očituje pojačanom aktivnom brigom te obazrivijim korištenjem prostora.

Dosezi urbane obnove i konsolidacije prostora - planskog seta aktivnosti usmjerenog popravljanju standarda i kvalitete života u postojećim naseljima mjere se knjiški, na egzistencijalnom nivou, površinom stambenog ili radnog prostora po glavi stanovnika iako je presudna osobna procjena ja li Zagreb pruža konkretne mogućnosti za osobni uspjeh, osigurava zadovoljavajuću sigurnost i širi izbor gradskih sadržaja koji ga čine poželjnim mjestom stanovanja.

Kako dodatnu vrijednost čine prepoznatljiv i njegovan karakter mjesta, tražimo ravnotežu nove arhitekture i okoliša. Dugovječnost korištenja i stalan ritam transformacija osiguravaju da su dio kolektivne svijesti, da prerastu u nove znamenitosti čuvajući osnovne značajke fenomena uz koje su i zbog kojih su nastale.

Još viši stupanj kvalitete života u gradu osigurat će se širenjem mreže pristupnih putova i etabliranih komunikacijskih tokova do sličnih čvorišta kao i kvalitetom i brojem transformacija prouzročenih na putanjama na ovaj način intenzivnije korištenih prostora.

U tom cilju potičemo plansko uređenje i širenje javnih prostora u cilju intenzivnijeg i smislenog korištenja i međusobnog povezivanja dijelova grada, naročito onih koji su u neposrednom dodiru s prirodnim ambijentom odnosno kulturnim naslijeđem: od Medvednice te Kaptola i Gornjeg grada, zagrebačkim potocima do preostalog zelenila uz rijeku Savu.

Temeljitijim uvidom u postojeće stanje, načine korištenja, stalnost mijena i postojanost osnovne strukture grada moći ćemo uspostaviti sigurnije, sadržajnije time i uspješnije veze prema unutra a potom prema Hrvatskoj i Evropi.

Vjerujući da otvoreni pristup informacijama vodi boljem razumijevanju i dogovaranju ovaj Zavod podržavat će razmjenu znanje i stavova o Zagrebu naročito putem Interneta.

Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.

Zagreb, listopad 2010.